Suhoća usta

Suhoća usta ili kserostomija sama po sebi nije bolest, nego simptom. Pojavljuje se kao neugodan osjećaj koji je posljedica nedostatka ili promjene kvalitete sline.
Češće se javlja kod starijih osoba a razlog tome su određene bolesti i lijekovi koje upotrebljavaju.

Uzroci koji dovode do poremećaja rada žlijezda slinovnica mogu biti bolesti žlijezda slinovnica, neke sustavne metaboličke, hormonalne, imunološke, infektivne i autoimune bolesti te liječenja zračenjem zloćudnih bolesti glave i vrata i kemoterapije. Suhoća usta je jadan od prvih simptoma kod dijabetesa i autoimune bolesti Sjogrenovog sindroma. Danas je poznato oko 500 lijekova koji mogu dovesti do manjka sline. To su lijekovi za regulaciju povišenog krvnog tlaka, diuretici, mnogi lijekovi koji djeluju na psihička stanja. Može se pojaviti kod žena u menopauzi te se pojavljuje i kod dugogodišnjih pušača.
Dijagnoza se može postaviti jednostavnim testom mjerenjem količine sline. Normalno se u danu izluči 0,7-1,5 l sline. Ukoliko je izlučena količina sline manja od 0,2 ml/min radi se o smanjenom lučenju sline. Prividnu kserostomiju može izazvati promjena kvalitete sline, kada je više izlučene sline gusta te stvara ljepljiv i suh osjećaj.

Posljedice suhoće usta su pojava karijesa i upala zubnog mesa koja nastaje zbog povećanja broja bakterija u usnoj šupljini, čemu još dodatno doprinosi što pacijenti zbog suhoće te gubitka osjeta okusa pribjegavaju konzumiraju slatkih napitaka pokušavajući sebi olakšati.
Suhoća usta pogoduje i razvoju gljivičnih infekcija, najčešće je to kandidijaza. Nedostatak sline otežava nošenje proteza, a sluznica je osjetljiva i sklona ozljedama te podložna infekcijama.

Pacijenti se žale na pečenje usta, otežano gutanje, promjenu osjeta okusa. Kod Sjogrenovog sindroma javlja se i otok podušne žlijezde što stvara bol u području čeljusnog zgloba.
Liječenje kserostomije je često usmjereno na olakšanje simptoma i sprječavanje komplikacija. Svodi se na često vlaženje sluznice usne šupljine vodom, nadomještanje nedostatka sline pripravcima umjetne sline. Preporučuje se redovita i pravilna oralna higijena te upotreba preparata za oralnu higijenu bogatih fluorom, kalcijevim i fosfatnim ionima kako bi se spriječio nastanak karijesa. Ukoliko pacijent uzima lijek koji uzrokuje suhoću usta preporuka je zamijeniti ga drugim koji ne izaziva suhoću usta, ukoliko je moguće. Kada je tkivo žlijezda slinovnica zdravo, izlučivanje sline se može potaknuti žvakanjem, ispiranjem usta kiselkastim otopinama. Učinkovita je i fotostimulacija terapijskim laserom žlijezda slinovnica i akupunktura. Sustavni lijekovi za poticanje lučenja sline imaju mnoge kontraindikacije i brojne nuspojave te je bitno prije propisivanja biti temeljito upoznat s anamnezom pacijenta.
Najučinkovitiji preparati koji se danas koriste su otopine koje vlaže usta, potiču izlučivanje sline i zbog sadržaja iona kalcija i fosfata djeluju na obnovu cakline, djeluju protuupalno i štite od infekcije.
Suhoća usta nije normalno stanje te je preporuka liječiti čim se pojavi kako bi se spriječile i njezine komplikacije: karijes, upala sluznice i gljivične infekcije usta.